Hormoni– odgovorni su za apsolutno sve funkcije u našem organizmu. Ravnoteža hormona je najvažnija. Svaki hormon je zadužen za rad nekog organa ili sistema organa. Tako poremećaj nivoa jednog hormona ne utiče samo na rad tog organa u kome ispoljava svoje dejstvo već i na funkciju drugih organa pa time i balans drugih hormona. Znači, svi hormoni su u ravnoteži kod zdravog čoveka i treba tu ravnotežu i očuvati.
Najčešći poremećaji hormona su poremećaji hormona pankreasa (insulina), polnih hormona (estrogena, testosterona, progesterona), hormona tiroidne žlezde (tri-jod tironina i tiroksina), nadbubrežne žlezde (npr. kortizol i aldosteron, kao i adrenalin) i hormona hipofize (hormoni rasta, tirotropni, oksitocin, vazopresin). Najčešće estetske posledice poremećaja balansa nekog od navedenih hormona je upravo gojaznost.
Dijabetes – poremećaj u funkciji ili lučenju insulina. Za dijabetičare je od izuzetne važnosti balansirana ishrana i redovno korišćenje terapije prepisane od strane endokrinologa. Jako često se dijabetičarima dešava da zapadnu u hipoglikemiju ili, ne daj Bože, hipoglikemijsku komu koja može imati smrtni ishod. To se dešava ukoliko je doza leka prejaka ili ukoliko ne jedu na vreme a primili su lek koji snižava nivo glukoze u krvi. Sledeća prateća bolest dijabetesa je dijabetična polineuropatija. Ovo je bolest koju odlikuje propadanje svih perifernih nerava koje oštećuje višak glukoze u krvi. Usled oštećenja nerava propadaju i funkcije gotovo svih organa, a najčešće se manifestuje tako što počinju da slabe čula – vid, sluh, dodir tj. neosetljivost na dodir ili bol. Sledeća faza je utrnulost nogu, ruku i sevajući bolovi. Teži oblici se manifestuju paralizom. Postoje lekovi koji mogu usporiti dalji progres razvoja neuropatije ali prevencija je opet nešto što je bolja varijanta za sve dijabetičare. Kako?
Prvo i najvažnije je:
– održavati optimalan nivo glukoze u krvi pravilnom ishranom i doslednim korišćenjem lekova, zatim
-fizička aktivnost
-pomoćna lekovita sredstva tzv. suplementi.
U ishranu treba uvrstiti sve namirnice sa niskim glikemijskim indeksom (GI – brzina pretvaranja različitih namirnica u glukozu) kao što su : jabuka – zelena (Granny Smith), avokado, mango, svo citrusno voće , sveža, nezaslađena limunada, orasi ili bademi, nekoliko jagoda ili šoljica malina je ok. Svo južno voće sem banana ima nizak GI ,pa ukoliko ste u mogućnosti koristite: ananas, grejp i mango. Idealne su voćke za održavanje normalnih vrednosti glukoze u krvi ali i za mršavljenje jer su „promoteri sagorevanja masti“. Od povrća – kupus, brokoli, paprika, lukovi, krastavac, rotkvice, zelena salata. Pileće meso i riba imaju nizak glikemijski indeks, sledi junetina pa svinjetina.
Fizičkom aktivnošću se pojačava utrošak viška glukoze u mišićima i njeno uklanjanje iz krvi, zato se obavezno bavite nekim laganijim sportom. Radite vežbe! Od suplemenata za dijabetičare birajte one koji sadrže ova tri sastojka – cimet, hrom, alfa- lipoinsku kiselinu. Cimet povećava utrošak glukoze u ćelijama, hrom pojačava dejstvo insulina. Alfa-lipoinska kiselina je moćan antioksidant, eleminiše štetno dejstvo slobodnih radikala što je jako važno kod dijabetične neuropatije. Sprečava dalje propadanje perifernih nerava ali i pomaže konverziju glukoze u energiju. Učestvuje u metabolizmu masti i ugljenih hidrata, podržava mršavljenje i povećava imunitet. Važan je za sve obolele od hroničnih bolesti a naročito za dijabetičare. U hrani je najviše ima u spanaću, brokoliju, prokelju, jetri i kvascu, ali je dodatak kroz suplemente jako važan i igra sve veću ulogu u terapiji hroničnih bolesti.
Menopauza i post menopauza – ovde se ukratko dešava sledeće: smanjuje se lučenje estrogena i progesterona tj. ženskih polnih hormona pa time i prestanak ovulacije – stvaranje jajnih ćelija. Najčešći simptomi su pojačano znojenje, valunzi, poremećaj sna, gojenje, nervoza, razdražljivost, depresija, smanjenje libida.
Kada je ishrana u pitanju, treba birati hranu sa većim sadržajem fitoestrogena (soja, boranija, sočiva, leblebija, žitarice, laneno seme, voće i povrće). Povećati unos namirnica koje sadrže kalcijum, vitamin D, radi smanjenja resorpcije kostiju tj. sprečavanja razvoja osteoporoze – mlečni proizvodi (mleko, jogurt, sir), seme susama, riba koja može da se jede sa kostima (sitnija sardina iliti girice) , suve smokve, zatim jaja, crveno meso. Vitamin E zajedno sa vitaminom D može uticati na valunge i noćno znojenje – hladno ceđena biljna ulja.
Opet, hranom je gotovo nemoguće uneti dovoljne količine navedenih supstanci pa je ovde suplementacija izrazito važna – o tome je bilo već reči kroz tekst o žutom noćurku.
Unesite i vitamin D i E kroz suplemente, kao i kalcijum. Još jedan važan izvor fitoestrogena je i ekstrakt cveta crvene deteline – potražite je u apotekama.
Policistični jajnici – jako slična menopauzi. Karakteriše je izostanak ovulacije, gojaznost, maljavost, smanjeno lučenje estrogena, ali i veće lučenje testosterona. Za ovaj sindrom , što se tiče ishrane, važi sve kao i za ishranu u menopauzi, povećanje fizičke aktivnosti i suplementacija – probajte Zlatnu Maku. Ovo je korenasta biljka, slična rotkvici i potiče sa Perua. Reguliše hormonski balans i uklanja simptome kako menopauze tako i policističnih jajnika. Možete je naći u apotekama u vidu kapsuliranog praha. Vredi probati.
Hašimotova bolest ili smanjena funkcija štitne žlezde. Ovde postoji disbalans hormona koje ova žlezda luči. O ovome se već jako puno priča, tako da ćemo odmah preći na ishranu. Preporučuje se najpre mediteranski tip ishrane.
Treba pojačati unos vlakana (integralni pirinač, i ostale integralne žitarice, dosta zelenog povrća – spanać, zelene salate, krastavac) a smanjiti tzv. „goitrogene“ kao što su : kupus, kelj, kikiriki, senf, soju, pasulj, brokoli i laneno seme, jer navodno nepovoljno utiču na rad štitne žlezde.Naravno, fizička aktivnost je veoma važna, kao i unos hrane bogate jodom, omega 3 masnim kiselinama, antioksidantima i sve to zalijte jabukovim sirćetom – dve kašike svakodnevno!
Ovde je od suplemenata najvažniji selen! Unosite ga u dozi od 100 mcg na dan.
Povećanje nivoa hormona kortizola (stres hormon) dovodi do povećanja krvnog pritiska –hipertenzije, povećava želju za slatkim i ima negativan uticaj na nivo glukoze u krvi, učestvuje i u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina pa izaziva gojaznost. Aldosteron je odgovoran za reapsorpciju vode i natrijum u bubrezima a vazopresin u osećaju žeđi. Ukoliko postoji poremećaj u ravnoteži ovih hormona može doći do povećanog zadržavanja vode u organizmu i do povišenog krvnog pritisk. Pre bilo kakve fizičke aktivnosti biste morali da dovedete pritisak u granice normalnih vrednosti. Posavetujte sa lekarom koja je to vrsta vežbanja koja vama odgovara. Ukoliko nemate nekih drugih tegoba, pratite savete za ishranu iz opštih smernica. Pijte čajne mešavine koje sadrže peršun, rastavić, glog, brezu, valerijanu. Ili je napravite sami!